Zgrade i licemjerje vlasti

Iako teško odoljevamo, nećemo se ovdje baviti obdukcijom protesta i plenuma koji su nam se desili u februaru 2014 godine. Nećemo ni pričati o tome koje su sveposljedice ovih događaja, a riječ je o istinskim događajima koji su žestoko prodrmali uobičajeno stanje stvari. Recimo tek da je, po procjenama,učestvovalo izmedu 2 i 3 hiljada ljudi u svim gradovima Bosne i Hercegovine, gdje se stanovništvo odvažilo na izlazak na ulice, što je manje je to od jedan posto stanovništva cijele zemlje. Ovdje ćemo se pozabaviti tragovima koji su ostali na napadnutim i zapaljenim zgradana, kako bismo rekli nešto o značaju onoga što se dogodilo.

Ako odemo do jedne od pomenutih zgrada, u centru Sarajeva, iznenadit ce nas ono što zatičemo: dijelovi zgrada koji su još uvijek prekriveni ernilom vatre, uništene ploče na kojima je stajalo ime institucije, improvizovani grafiti – uglavnom niske umjetničke vrijednosti, ali nabijeni emocijama.

Emocijama bijesa, ljutnje, razočarenja i ponosa. Zid je iskorišten i za uobičajeno odavanje počasti nekom naselju ili nekoj osobi. Soukbunar i Bistrik kotiraju visoko, što govori mozda samo o tome da je raja sa Soukbunara i Bistrika na dogadaje došla (ili se zadesila) naoružana sprejevima. Ima tu imena nekih drugih naselja, jedna Alisa, nespretno nacrtan džoint, neki Leo i još pokoje ime.

Ako pažljivo pogledamo, vidimo tu, prekrečene, i psovke i loše crteže muškog polnog organa koji su tu zamjena za psovku. Vrlo direktne, u našem jeziku uobičajene psovke, vrlo jasno imenuju onog kome psuju. Psovke su nedvosmisleno upućene vladi. Zašto nedvosmisleno? Zato što piše, npr.: jebem vladu. Ne treba tu pretpostaviti nepreciznost poruke, ovdje vlada ne znači vrhovno izvršno tijelo već pokriva i skupštinu, parlament, agencije, urede, a vjerovatno i sudove i sudstvo. lako postoje neslaganja o tome gdje su izvori vlasti i moći, ovdje je to oznaka za neprijatelja. Jedna je njemačka filozofkinja utvrdila da odnos vlasti i onih nad kojima se vlast vrši počiva na pristanku na takav odnos. Čim ovaj pristanak nestane, ruši se i svaka vlast, bez obzira koliko moćna bila. Radi se o tome da se pomoću određenih sredstava održava osnovni društveni konsenzus odakle dolazi bazični legitimitet političkog sistema.

Element koji je u februarskim događajima uplašio sve, bio je upravo otkazivanje legitimiteta vlasti. Zahtjev da se on ponovno uspostavi, no na drugačijim osnovama, podrazumijevao je obezbjeđivanje sveubuhvatne brige za razvlašćenu masu koja je isključena iz praksi participacije, na marginama ekonomske sfere i bez političkih resursa. Ove autentične formulacije ubrzo su protumačene drugačije, što je u konačnici dovelo do gubljenja slabe prednosti koja je na trenutak bila tamo gdje je obično nema, medu masom. Ponovno je učvršćen legitimitet osjetljivog balansa medu narodima, legitimitet slijep i nezainteresovan za svu stvarnu bijedu i nepravdu, čak i „među svojima“.

Neki su istraživački centri utvrdili kako je, u periodu dok su plenumi trajali, preko 8o procenata stanovništva cijele zemlje podržavalo ciljeve plenuma. Nikada nismo svjedočili većem slaganju javnog mnijenja. Kada su u pitanju razbijanja i paljenja zgrada drzavnih institucija, najčešća je ocjena bila ona koja takvo ponašanje označava kao shvatljivo, no ipak kao ono koje je izmaklo kontroli, koje se nije trebalo dogoditi. Pojedinci su medutim u ovome vidjeli vrlo racionalan Min, “utemeljiteljsko nasilje” putem kojeg “istodobno dolazi do dekonstrukcije jednih i konstrukcije drugih društvenih veza.” Radilo se o pokušaju da se kroz simboličku destrukciju ukine legitimitet dominantih formi i figura politike. Izbori su pokazali koliko je snažan bio ovaj pokušaj.

Mnogo je onih koji su sa plakata i televizijskih ekrana pokušavali govori ti plenumskim riječnikom, ističući posebno pitanje društvene pravde, koje se odjednom učinilo kao naćelni cilj oko kojeg gotovo da ne moze biti neslaganja. Teško je dati detaljan pregled, ali čini se da se nikada u tolikoj mjeri nije pričalo o zapošljavan ju, o siromaštvu, o nedostupnosti osnovne skrbi i tome slično.

Danas se trebamo zapitati šta se desilo sa javnim mnijenjem u trenutku kada su došli izbori. Hi su ciljevi plenuma koje su ujednom momentu podrzavali, kao i neprijatelji plenuma protiv kojih su se ovom podrškom izjasnili, malo znaćili, ili su medu starim partijama vidjeli one koji mogu nešto od svojih obećanja i ispuniti. Moguće je da je presudilo pitanje “zatvoreničke dileme”, pa se glasalo da se iskljući bilo kakva mogučnost da onaj drugi ili treći bude u prednosti? Bez obzira na prave razloge, čini se kako se vrlo se malo toga promijenilo.

Vratimo se sada na one psovke.Ono što iskušava našu imaginaciju je činjenica da su psovke prekrećene. Dakle, Soukbunar je i dalje uredno potpisan na zidu, i Alisa i Leo i „jedan je Allah“, ali psovki nema. Teško je biti siguran odakle takva odluka, ko i koja namjera stoji iza nje. Vjerovatno se tu radi o (svjesnoj ili nesvjesnoj) namjeri da se zadrzi fasada legitimiteta tako što će se zadrzati dostojanstvo insti tucije koja ne moze sebi da dozvoli da se sa zgrade u kojoj je smještena čita psovka.

Treba medutim primjetiti i važniju stvar. Činjenica da su mnogi natpisi jos uvijek tu svjedočii i o namjeri da se uvazi i prizna legitimitet protestnim zahtjevima, ali pod uslovom da se ostane u granicama pristojnosti koja isključuje psovke i neprimjerene radnje. Bez obzira na to kakva je tamo odluka iza ovoga, nije li ono što je na zidovima prebrisano, upravo ono što bi vlast da pornči narodu: jebi se narode, šipak ti i figa? Ne radi li se tu o ćistom licemjerju vlasti i moći koje, umjesto brutalnog frontalnog napada, bira pametniju taktiku – stalno i sporo dogrijavanje pristanka kroz suptilnu proizvodnju i distribuciju straha, zazora i razdora, sve u okvirima pristojnosti i dijaloga, dok se razvlašcivanje tiho nastavlja?

Eto je u visini očiju, na zgradama i na ulici, u proćišćenom obliku, sama suština politike današnjice.

Anton Halilović

 

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s