Una – politički kapital

Zajednička dobra predstavljaju pristup koji artikuliše veoma staru ideju – da bogatstva pripadaju svima nama i da resursi zajednice zahtijevaju aktivnu zaštitu i upravljanje kako bismo svi mogli imati koristi od njih. Ako se zajednička dobra posmatraju kao politički koncept, otvaraju se mogućnosti za definisanje novih načina participacije. Otvara se prostor za djelovanje koji se nalazi izvan tržišta, domaćinstva i države. Ovakav stav ne isključuje borbu za postojeća dobra, naročito ona koja su na udaru zahtjeva za privatizaciju, niti lobiranje prema  državi s ciljem dobijanja njene podrške u vidu zakonskih i političkih rješenja ili borbu za vlast na izborima. Primjer bihaćkog Udruženja ABC i njihove borbe za vlast na općinskom nivou pokazao je kako je moguće iz borbe za zajedničko dobro, u ovome slučaju protiv gradnje hidrocentrala na Uni i Uncu, izvući politički kapital. Treba spomenuti da su na kartu boraca za Unu igrali i isti oni SDP-ovci čiji su članovi dotad vrijedno šutali ili glasali za HC, te Naša stranka, čiji se kandidati, za razliku od kandidata iz Udruženja ABC, nikad nisu direktno uključili u borbu za odbranu Une. Nažalost, za ABC se ne može reći da je uspjela proći, takoreći, organsku transformaciju iz aktivističke u autentičnu lokalnu političku organizaciju poput stranke Srđ je grad, koja je nastala iz građanske inicijative Srđ je naš. Ova inicijativa stanovnika Dubrovnika i okolice nastala je kao odgovor na projekat brutalne apartmanizacije Srđa, platoa iznad grada, a pod krinkom izgradnje terena za golf. Stanovnici su željeli da prostor bude planiran za njihove potrebe, pošto je to jedini pravac u kom se grad može širiti, a ne podređen turističkoj ponudi i investitorovim prohtjevima. Pošto su imali dugogodišnje iskustvo borbe za javno dobro, javne prostore i resurse odlučili su pokušati izaći na izbore kao kandidacijska lista grupe birača Srđ je grad. Neki od principa na kojima se temelji političko djelovanje KLGB Srđ je Grad su horizontalnost, solidarnost, ravnopravnost vlasti, struke, građana, itd. Mnogi nisu smatrali da je to pravi način, ali se vremenom pokazalo korisnim imati nekog i u formalnim političkim strukturama ko će voditi bitku i na tom polju.

Udruženje ABC je jedna od organizacija i pojedinaca uključenih u borbu protiv gradnje hidrocentrala na Uni i Uncu. Njihove aktivnosti se značajnim dijelom temelje na medijskom praćenju situacije putem istoimenog portala ABC.ba čime su uspjeli privući pažnju ne samo na ovaj problem nego i na svoje djelovanje, što se pokazalo kao strategija itekako korisna za predizbornu kampanju, obzirom da su Una i hidrocentrale bile neke od najznačajnijih predizbornih tema. Članovi udruženja su se kandidovali ispred nove stranke, Građanskog saveza, čiji je predsjednik na državnom nivou Reuf Bajrović jedan od poznatih političkih „prevrtljivaca“. Njegova socijaldemokratska trakavica počela je članstvom u SDP-u u kojem uglavnom nije uspio udovoljiti svojim ambicijama, a nastavila se kratkim boravkom na vodećim pozicijama u DF-u da bi nakon nekog nedokumentovanog „dobijanja po prstima“, što je stara vještina Željka Komšića, napustio DF i zajedno sa svojim vjernim drugom s kojim je prešao cijeli ovaj put, Emirom Suljagićem, osnovao GS. Kako u njihovom statutu stoji, ovo je stranka građana i građanki države Bosne i Hercegovine i politička stranka građanske ljevice zasnovana na antifašizmu, sekularizmu, atlanticizmu, jednakim mogućnostima za sve građane, socijalnoj pravdi i održivom razvoju. Dok ovo zvuči prihvatljivo, barem većini onih koji naginju vrijednostima lijevog političkog spektra, lako je ovdje vidjeti tek etikete, ukoliko znamo da stranku vode dva politička veterana za koja bi se teško moglo reći šta tačno smatraju održivim razvojem. Treba se prisjetiti da je 2015. godine Reuf Bajrović kratko bio DF-ov ministar energetike, rudarstva i industrije pri Vladi FBiH te da mu je prioritet bio da dobije Shell, poznat po mnogobrojnim ekološkim incidentima, kao dugoročnog ulagača. Velika je mogućnost da će prioritet ove stranke biti samo interesi centrale. Vrlo je vjerovatno da su upravo kandidati iz Udruženja ABC donijeli akumulirani politički kapital GS-u te značajan broj glasova i relativno dominantno mjesto u vladajućoj koaliciji. Međutim, GS-ov baner ih je ponajviše spriječio da postanu istinska lokalna, bihaćka, politička opcija koja bi ponudila i neki novi model političkog udruživanja i djelovanja. Na nastojanje da se zamaskira ovaj teret upućuje činjenica da tokom predizborne kampanje nije bilo jasno da je Građanski savez zapravo nova politička partija, a ne savez građana iz Bihaća.

Uprkos navedenim otežavajućim okolnostima, prvih nekoliko mjeseci nove vlasti donijelo je nekoliko malih, ali značajnih promjena. S ciljem racionalizacije troškova i uključenja javnosti u rad gradskoga vijeća gradska uprava Bihaća je odlučila sve materijale sa sjednica učiniti dostupnim na internet stranici grada Bihaća. Gradonačelnik redovno organizuje sastanke s predstavnicima struke i zainteresiranim stranama iz određenih oblasti, poput sastanka na kojem su bihaćki arhitekti i projektanti razgovarali o urbanizmu i bespravnoj gradnji. U tom je smislu odluka o rušenju dva nelegalno izgrađena sprata zgrade u centru Bihaća kojem je izgled stare jezgre u arhitektonskom smislu trajno narušen, bila još jedna mjera za pozdraviti kao beskompromisni odnos spram investitora koji ne poštuju zakone i procedure. Svakako dobar potez je uvođenje novog mehanizma direktne komunikacije gradonačelnika i građana – otvoreni sastanci, pitajte gradonačelnika. Praksa je da gradonačelnik jednom mjesečno u emisiji “Pitajte gradonačelnika”, koju uživo emituje Radio Bihać iz Muzeju AVNOJ-a, izravno odgovara na pitanja. Svi zainteresovani mogu pitati svoga gradonačelnika sve što ih zanima kada je u pitanju rad gradske uprave Bihaća i bihaćkih javnih preduzeća i ustanova.

Jasno je da je trnovit put pred bihaćkim ogrankom GS-a i tek će vrijeme pokazati o koliko se snažnoj organizaciji radi i da li je ona u stanju (i da li je zainteresovana) da nešto značajno i strukturno mijenja u Bihaću. Sigurno je jedno – ukoliko ne uspiju održati obećanja data u toku predizborne kampanje birači će ih kazniti oštrije nego njihove prethodnike jer je razočarenje uvijek veće kada se glasa „za promjene“. Može se reći da su ostvarili značajan uspjeh osvojivši poziciju gradonačelnika i 5 mjesta u gradskom vijeću u poređenju sa strankama koje imaju mnogo više iskustva i sredstava. S obzirom na koalicione partnere (DF, SDP, A-SDA) i „opoziciju“ (SDA i SBB) itekako će biti izazov vladati. Ulazak u institucije je jedno, ali glavno pitanje je kako praviti političke kompromise koji nisu kompromitujući? Ostaje nejasno i koliko je GS u Bihaću progresivan? Iako se trude implementirati nove mehanizme, pitanje je da li je to dovoljno? Umjesto da iz borbe za Unu crpe ideje poput društvene kontrole nad resursima i istinske demokratizacije vlasti, prije ćemo vidjeti da olako prihvataju neoliberalne metode poput javno-privatnog partnerstva i zastupanja podaničkog odnosa prema stranim investitorima. Iako bihaćki ogranak GS-a crpi ideje i određena znanja iz svoje veze sa civilnim društvom putem Udruženja ABC, već su i sami uvidjeli da se stvari iz aktivizma ne prelijevaju tako lako u političku arenu.

Pozivajući se na Bolivijsko iskustvo, Pablo Solon, analitičar i istraživač, naglašava da ne vjeruje onima koji govore da ih dolazak na vlast ne promijeni jer se proces transformacije uvijek desi i on je generalno konzervativan – jednostavno, u toj političkoj igri uvijek više mislite o menadžmentu i izvodivosti te je zato potrebna kontra moć u obliku nezavisnih društvenih pokreta kako nas ne bi zarobila logika državne moći. GS i ABC u Bihaću sada se nalaze pred istim izazovom. Ukoliko se sudi po vodstvu, logika državne moći o kojoj Solon govori već je samljela kosti GS-ovih vođa. Pitanje za ABC je da li ono može biti ova kontra moć?

Autorica: Alma Midžić uz uredničku podršku Boriše Mraovića

*Tekst je prvobitno objavljen u prvom  broju fanzina Revizor – Lokalne utopije, koji je zamišljen  kao nomadsko glasilo koje će nakon lokalnih bihaćkih tema obraditi društvene, kulturne i aktivističke teme iz Tuzle, Splita, Banja Luke i Rijeke. U Sindikalizaciji objavljujemo dopunjenu verziju uz dopuštenje autorice.

**Fotografija

 

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s