Gradska Kina

Sarajevo se danas može pohvaliti najvećim filmskim festivalom u regiji. Istovremeno (barem djelomično) operiše tek 6 kina i to: Kinoteka BIH, Kino Bosna, Meeting Point, Art Cinema Kriterion i Kino Novi Grad, koje je 2014. godine otvorila Općina Novi Grad, dok posjeta kinima pada, tako da filmska kulutura u Sarajevu može biti lijepa ilustracija istorijskih konvergencija kulture, ekonomije i politike. Priča počinje 27. jula 1897, kada se u Sarajevu, samo dvije godine od kada su Lumierovi prikazali svoje filmove u pariškom Grand Cafeu na zvanično prvoj kino-predstavi, održala prva filmska projekcija. 1906. se prvi puta prikazuje i prvi bh film pod nazivom „Polazak debelih gospođa iz Sarajeva.” Prvo moderno sarajevsko kino, kino Apolo otvara Paulina Valić u jesen 1912. u zgradi u Mis Irbinoj ulici. Ovo je prvo kino namjenski građeno za kinoprojekcije. Radove je izveo građevinac Albert Metz, a kinom je upravljao Anton Valić, koji je za to obučavan u Beču. Čudni je istorijski splet okolnosti učinio Paulinu i njenog sina, glavnim likovima zvanično posljednjeg filma snimljenog u Jugoslaviji, „Posljednji tango u Sarajevu.” Zgrada je proglašena je nacionalnim spomenikom. Mnogi od nas ga se sjećaju pod imenom Kino Partizan.Danas nije u funkciji. Tri godine kasnije, u Titovoj ulici, 1915. godine otvara se kino Imperijal. Smješteno je u zgradi društva “Napredak” koja je izgrađena 1913 godine pored biblioteke, prostorija društva i kafane. Jedno je vrijeme nosilo naziv “Kino Romanija”, a danas ne radi. Kino Sutjeska (današnja zgrada Crvenog križa u obnovi) izgrađeno je 1929. godine po nacrtu arhitektice Helen Baldasar, a zgrada je 2009. godine proglašena nacionalnim spomenikom. Kino Tesla je otvoreno 1935. godine odmah pored tramvajske stanice Skenderija. Prestalo je sa radom 2006. godine. 2011. je u ovom prostoru otvoreno kino Art Kino Kriterion. I danas radi ali sa programom koji u tek malom procentu obuhvata film. Nekada su postojali i kino Cedus u Titovoj, te kino Đuro Đaković u zgradi današnjeg Bosanskog Kulturnog Centra. U samom centru grada kod nekadašnje Sarajke (današni BBI) nalazilo se Kino Dubrovnik, sa 100o mjesta za sjedenje. U ratu je teško oštećeno. 2009. godine je nakon rekonstrukcije otvoreno kao multiplex kino pod nazivom Cinema City. Postojala su i ljetna kina: Skenderija, Istra (Kolobara) u Starom gradu i kino Prvi Maj, danas poznatije kao kino Bosna. Kino Radnik danas je prodavnica kozmetike, a poslije rata je radilo jedno vrijeme kao kino, a potom i kao klub. Kino Arena, prvo kino van starog centra grada, izrađeno je 1965. u općini Novo Sarajevo. U ratu je zapaljeno i nije obnavljano, zgrada je uklonjena, a danas je tamo improvizirano parkiralište. Nakon kina Arene u općini Novi Grad gradi se Kino Kumrovec koje je srušeno sredinom 2000-tih kada je tamo nikla poslovno-stambena zgrada koja je još uvijek većim dijelom prazna. Na Ilidži je radilo kino Igman, a u Vogošći Kino Vogošća. Danas ne postoje. Krajem 70tih se u Sarajevu se u zgradi Radničkog doma u Alipašinoj otvara i Jugoslovenska kinoteka (Kinoteka) koja od tada čuva filmsku građu Arhiva BiH. Kinoteka je 1994. pretvorena u samostalnu ustanovu i tako djeluje i danas.. Ova je mjera odredila institucionalnu sudbinu Kinoteke koja, zajedno sa nekolicinom drugih kulturnih institucija, i dalje ostaje u limbu, bez bilo čije direktne brige. U najkraćem, mnoga nekadašnja sarajevska kina danas su zamijenili parkinzi, poslovno-stambeni objekti, radnje i kafane, ili su postali tek napušteni objekti bez svrhe i smisla.

Ovo je dakle kratki istorijski pregled stanja i danjašnji presjek. Pogledajmo sada statistike kako bismo rekli nešto više o tome šta film, kao ekonomska aktivnost, znači i šta nam to može reći o široj socijalnoj ulozi kulture. U periodu od 13 godina broj kina u FBH se smanjio sa 54 na 12. Kada su u pitanju posjete trend je čini se uzlazan što predstavlja oporavak od značajnog pada za preko 50 procenata od 2007. Broj ukupnih posjeta u 2013 iznosi oko 85 posto posjeta iz 2002., kada je zabilježen najveći ukupni broj posjeta u posmatranom periodu (skoro 695 hiljada). Ovo sugeriše kako je došlo do koncentracije vlasništva ali i upućuje na promjene modela upravljanja. Prosječan broj gledalaca po jednoj projekciji je u 2013. godini iznosio tek 32 u poređenju sa 127 u 2002. Kada uporedimo podatke za Sarajevo sa širim kretanjima u federaciji, u skorijem periodu bilježi se značajan pad broja posjeta, projekcija, ali i rast u broju prosječnih posjeta po projekciji. Iako podaci ne uzimaju u obzir period nakon 2013., može se pretpostaviti da se sličan trend nastavlja. Razlozi iza ovih kretanja sigurno su raznoliki. Svakako bi bilo važno pogledati i podatke koji se tiču drugih kulturnih sektora. Kada je u pitanju kulturna razmjena može se govoriti o pomaku sa kulture na zabavu i proširenu tržišnu razmjenu kulturnih proizvoda. Kada je u pitanju tehnološka medijacija, mogućnosti torrenta, digitalnih kina i alternativnih izvora sigurno igraju djelomičnu ulogu. Osim toga, konzumiranje kulture zahtjeva vrijeme i smanjen interes može biti ishod generalnog smanjenja broja sati za „slobodne aktivnosti“ naspram onoga za rad. Kada su u pitanju širi uslovi i posljedice, kultura nije po definiciji profitabilan rad. To znači da će biti pod velikim pritiskom komodifikacije kako bi se valorizirala na tržištu i zato kina postaju sve više „iskustva“ a sve manje dubinsko uranjanje u kulturne artefakte kao napor dijaloga sa sadašnjicom. Kina su mjesta na kojima se zajedno smijemo, plačemo ili zabavljamo i otkrivamo svjetove, razlike i istosti. S obzirom da svjedočimo trendovima usmjerenim prema dole, opravdano je pitati: da li je dovoljno govoriti o opadanju popularnosti kina ili efektima premještanja centara za kulturno-umjetničko uzdizanje u stanove i sobe, ili je nužno postaviti pitanje šta ovo znači u odnosu na društvenost koja se stvara kao efekat kulturne dinamike određenog prostora?

Danica David

 

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s